Sistem forsirane  gasifikacije  svih vrsta otpada, zbog  velikih razlika u sastavu i energetskoj vrednosti, mora biti fleksibilan i modularan da bi se mogao prilagoditi konkretnim uslovima na terenu.

 Prvenstveno, se mora bazirati što je bliže izvoru otpadnih materija, da bi se izbegli negativni efekti transporta, naročito kod opasnih, toksičnih i biohazardnih materijala. 

Ceo sistem   je baziran na podvrgavanju otpadnih materja visokoj temperaturi od 900 do 1500 stepeni celsiusa u atmosferi veoma, siromašnoj kiseonikom, da bi se izbegla oksidacija ili sagorevanje. U tim okolnostima se i neoganske i naročito organske materije raspadaju na sastavne atome, uglavnom CO i H čija smesa čini preko 90% izlaznog gasa iz gasifikacionog reaktora sa generičkim imenom SYNGAS (sintetički gas).  iz reaktora gas izlazi sa temperaturom od oko 700 Celsiusa i mora se brzo ohladiti na tmperaturu ispod 300 celsiusa da bi se spečila sinteza viših ugljovodonika  i toksičnih jedinjenja.

SYNGAS je niže kalorijske vrednosti od prirodnog gasa i njegovim sagorevanjem nastaju   CO2 i H2O uz zanemarljive primese ostalih elemenata i zato je u EU prihvaćen kao ekološki  bezbedno gorivo.

 Mnogo važnija je njegova upotreba u hemijskoj industriji, tako da je SYNGAS  u EU i USA postao berzanska roba sa kojom se trguje.

Naš pristup su mikropostrojenja sa kapacitetom do 10 tona dnevno koja bi bila   teritorijalno rasporedjena  blizu generatora otpada sa proizvodnjom tople vode  i SYNGASA za   lokalnu upotrebu ili   transport do krajnjih korisnika. Kalorijska vrednost SYNGASA je takva da nije pogodan za motore sa unutrašnjim sagorevanjem, ali je moguća upotreba  u mikroturbinama sa direktnim sagorevanjem, i već postoje komercijalna rešenja u svetu.

 Materijali koji se ovim sistemom mogu obradjivati su, mešoviti komunalni otpad, medicinski otpad, biohazardni otpad, otpad iz fabrikaa ua obradu drveta, farme životinja, biljne farme, iskorišćena motorna ulja, transformatorska ulja, kiseline i baze, zemljište zagadjeno izlivima petrohemijskih jedinjenja, bez potrebe za separacijom tečnosti i čvrstih materija, koncentracija vode u otpadu utiče samo na  količinu izlazne energije iz sistema. 

Takodje i pepeo iz termoelektrana ima veliku energetsku vrednost i moguće ga je upotrebiti u ovom procesu, najveće postrojenje ove vrste je napravio MITSUBISHI u Japanu. 

Po opšte prihvaćenim podacima i svetskom iskustvu za jedan kolgram mešovitog komunalnog otpada je neophodno potrošiti 0.4 KWh energije, a na izlazu se dobije oko 2 KWh energije u zavisnosti  od koncentracije organskih molekula u otpadu, a zapremina     čvrstog ostatka koji nije moguće obraditi je oko 9 % ulaznog materijala. 

Za sada pretvaranje otpada u električnu energiju je ekonomski   neefikasnije od čistog sagorevanja, koje ipak ima    krajnje negativne ekološke  posledice. Naš pristup u postizanju temperatue ra gasifikaciju je upotreba  Syngasa, koji ima temperaturu sagorevanja od oko 1700 stepeni celsiusa, što bi ekstremno smanjilo cenu procesa i omogućilo  izradu malih i mikropostrojenja, do sada je bila raširena upotreba električnih generatora plazme, koji su toliko skupi da je za njih potrebna izrada Megapostojenja i neprihvatljiva cena.